Milovan Antonić, novinar, privrednik i publicista rođen je 1949. godine u Donjim Agićima, pod Grmečom. Studirao je sociologiju i filozofiju u Zagrebu i Beogradu. Završio je Školu rezervnih oficira u Bileći. Veći dio radnog vijeka proveo je kao novinar, pišući analitičke članke i komentare o društvenim promjenama, problemima i mogućim rješenjima u razvoju sela i poljoprivrede. Bio je novinar Radio Bosanskog Novog i saradnik Glasa, Zadrugara, Oslobođenja i Borbe. Ukratko: objavljivao je tekstove u najuglednijim novinama, časopisima i zbornicima radova u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu i Banja Luci. U Beogradu je bio novinar i urednik lista IMT jugoslovenskog giganta – Industrije mašina i traktora u Beogradu od 1976. do 1994. godine. Na volonterskoj osnovi 1980-tih obavljao je dužnosti potpredsednika Kulturno-umjetničkog društva IMT-a, kao i predsednika Skupštine stambene zajednice za izgradnju 500 stanova u Bloku 70a druga faza. U periodu od 1994. do 1996. godine bavio se marketingom i zastupao proizvodni program Preduzeća za eksploataciju i preradu nemetalnih ruda „Japra” iz Novog Grada na tržištu Srbije, a tokom 1997/98 godine savjetnik je u kabinetu Gavre Bogića, zamjenika ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH. Paralelno stiže da i dalje piše i objavljuje tekstove u „Privrednom pregledu” i „Srpskom oslobođenju”. Vanstranačka je ličnost.

Tokom 1999. godine intenzivno radi na pripremama za osnivanje zadruge u rodnom selu – Donjim Agićima s ciljem da doprinese cjelokupnom razvoju njegovog zavičaja angažujući se na privlačenju i obezbjeđivanju izvora finansiranja, nabavci poljoprivredne mehanizacije i steonih junica te stvaranju mašinskog parka, pokretanju proizvodnje i otkupa mlijeka i kreiranju Prijedloga programa razvoja od 2000. do 2015. godine.

Na temeljima nekadašnje Zemljoradničke zadruge „Agići”, koju je osnovao i vodio njegov otac Dragan Antonić (1924. – 1983.), osmislio je novi vid zadružnog života i uspješno ga proveo u djelo u Poljoprivrednoj zadruzi Agroprojara, osnovanoj 2000. godine, na goloj ledini, u koju je udružio oko 250 poljoprivrednih domaćinstava. Bio je jedan od osnivača i direktor Zadruge od 2000. do 2013. godine, kada 1. maja odlazi u penziju. U središtu njegovog dugogodišnjeg životnog ciklusa bila je Poljoprivredna zadruga „Agrojapra” koju zovu i „podgrmečkim čudom”. On je svojom rukom vodio, a u tome su mu pomogli saradnici koje je on odabrao, najugledniji poljoprivrednici ali i darodavci iz nekih prijateljskih zemalja. Tako je u tom periodu stasala jedna od najboljih poljoprivrednih zadruga ne samo u Republici Srpskoj nego i u regionu. U tom periodu pokrenuta je proizvodnja i otkup mlijeka kod 274 poljoprivredna domaćinstva – zadrugara, a u zadruzi otvoreni novi pogoni finalnih proizvoda sa 30 novih radnih mjesta, među kojima su agronom i dva inženjera prehrambene tehnologije. Osim proizvodno – prerađivačke i prometne razvijena je i obrazovno – kulturna funkcija zadruge. Uspostavljena je Škola u prirodi i niz drugih društveno korisnih aktivnosti. Pokrenuo je 2010. godine Prvi sajam zadružnih proizvoda i zadrugarstva Republike Srpske koji se više godina održavao u dvorištu „Agrojapre”. Bio je član Upravnog odbora Zadružnog saveza Republike Srpske i Savjeta za poljoprivrednu i prehrambenu industriju Privredne komore regije Banja Luka, a 2013. jedan od osnivača i prvi lider Konvivijuma Slow Food „Potkozarje Podgrmeč”. Na volonterskoj osnovi bio je savjetnik za razvoj u uspješnoj zadruzi „Agrojapra” do 2017, a zatim predsjednik Skupštine zadrugara.

Novinarstvo, koje je preraslo u publicistiku te i konkretno angažovanje u razvoju agrara i sela, kroz zadrugarstvo – dva su osnovna životna opredjeljenja Milovana Antonića, toliko međusobno prepletena da ih je nemoguće razdvojiti. Perom je u novinama, časopisima, knjigama i na stručnim skupovima informisao i produbljeno, analitički osvjetljavao probleme u razvoju sela i poljoprivrede, ukazujući na mogućnosti i načine uspješnijeg razvoja, a u praksi sam pokazivao kako to treba činiti organizujući poljoprivrednike. Taj njegov angažman na pravi način ocijenio je Vaskrsija Janjić, pоtpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i predsjednik Оdbоra za selо ove naučne ustanove. Govoreći na promociji njegovih knjiga  2019. godine on je rekao da se Antonić „gоtоvо 50 gоdina bavi različitim pоslоvima, a impulsima srca i snagоm pera bilježi, prоučava i kоmentariše društvene pоjave i zbivanja, uvijek se pridržavajući načela da bude оbjektivan, da su njegоvi tekstоvi savremeni, sveоbuhvatni, iskreni, tačni i na činjenicama zasnоvani”. Vrstan poznavalac zadrugarstva Sava Pajkić, pišući o onome što je Milovan postigao nastavljajući djelo svog oca Dragana, ističe da ga iz kruga uspješnih novinara koji su se bavili selom i poljoprivredom izdvaja činjenica da je on izrastao u vrlo uglednog privrednika osnivajući i znalački vodeći Poljoprivrednu zadrugu „Agrojapra”. Prof. dr Mira Mandić, sa banjalučkog Prirodnomatematičkog fakulteta, istakla je da je Antonić stvarajući „Agrojapru”, kako je rekla, „jednu od najboljih zadruga u Republici Srpskoj i BiH”, kao i objavljivanjem knjiga o selu, poljoprivredi i zadrugarstvu, dao praktični i teorijski doprinos organizovanju seoskog zadrugarstva.

Antonić je čovjek stvaralačkog duha. Tako, dajući svoj doprinos daljem razvoju „Agrojapre” kao savjetnik i predsjednik Skupštine zadrugara, te sarađujući sa „BH pčelarom” i drugim glasilima, uporedo se svojski angažovao na pokretanju i, kao član redakcije, u pripremanju i uređivanju magazina za poljoprivredu i ruralni razvoj „Moje selo”, kasnije preimenovanog  u „Agro planeta”, u kome je u svakom broju imao zapažene reportaže i analitičke tekstove o ruralnoj ekonomiji. Pored ljubavi prema novinarstvu i fotografiji, kojom je posebno na dokumentaran i umjetnički način ovjekovječio svoj širi zavičaj, naročito Podgrmeč, ispoljava veliko interesovanje i prema mnogim drugim oblastima života i rada.

Antonić je napisao i objavio devet zapaženih knjiga koje svjedoče o zadrugarstvu, agraru i selu, kao i istoriji, sadašnjosti i budućnosti njegovog zavičaja. Sve te publikacije mogu se pogledati na ovom sajtu, osim toga, koautor je monografije  Novogradske opštine štampane 2021. godine i autor monografije „Dragan Antonić – uvijek sa narodom” štampane 2022. godine.

Sajt formiran 2016. godine a ažuriran 2023. godine
Sajt kreirao: Z. Sovilj, likovni umjetnik i dizajner
Tekstovi: R. Pavlović, književnik i J. Bajić, novinar